ČEŽNJA ZA DOMOVINOM: U Kući Klović održan pjesnički susret u organizaciji Hrvatske matice iseljenika – podružnice Rijeka

Pjesnički susret započeo je domaćin Stjepan Juričić, griški svestrani umjetnik, a zatim su se predstavili Jadranka Ajvaz iz Praputnjaka, Ledis Gazić iz Unija/Fort Leeja (New Jersey – USA), Marina Hajdinić iz Hreljina, Jožica Mikičić iz Križišća/Rijeke, Radovan Tadej iz Zlobina, Josip Braco Vidas iz Hreljina i Mario Visković iz Punta/New Yorka

U Kući Klović u Grižanama održana je kulturna večer u kojoj je pjesništvo o iseljeništvu povezalo iseljene Hrvate i Hrvate u domovini.

Iseljeničke sudbine nadahnjuju naše suvremene hrvatske pjesnike, pa i one s područja Primorsko-goranske županije. Stoga je i organiziran ovaj pjesnički susret na kojem su se svojim pjesmama o iseljeništvu predstavili pjesnici iz Hrvatskoga primorja, a znano je da su upravo Primorci bili među najbrojnijim odseljenicima u prekomorska odredišta Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, Australije, Novog Zelanda i Južne Afrike.

Program ove večeri u kojoj je pjesništvo povezalo iseljeništvo s domovinom započeo je pozdravnim govorom voditeljice HMI Podružnica Rijeka te je uslijedilo predstavljanje zanimljive i poučne izložbe Bribirci po svitu, autora Miljenka Dorića, sveučilišnog profesora u mirovini, koji je održao i kratko, ali nadahnuto predavanje o bribirskom i uopće primorskom iseljavanju na kraju XIX. i na početku XX. stoljeća.

Pjesnički susret započeo je domaćin Stjepan Juričić, griški svestrani umjetnik, koji je osim svojih djela, pročitao i djela svoje sumještanke Zlatice Balas, poznate književnice i dopisnice Novog Lista, koja govore o tužnoj iseljeničkoj sudbini. Zatim su se predstavili: Jadranka Ajvaz iz Praputnjaka, Ledis Gazić iz Unija/Fort Leeja (New Jersey – USA), Marina Hajdinić iz Hreljina, Jožica Mikičić iz Križišća/Rijeke, Radovan Tadej iz Zlobina, Josip Braco Vidas iz Hreljina i Mario Visković iz Punta/New Yorka. Radi se o pjesnicima pridošlih gotovo iz svih dijelova Primorja te je tako stihovima predstavljeno cjelokupno primorsko iseljeništvo kroz pjesme od kojih su neke pisane na književnom jeziku, a neke na čakavskom narječju. Imali smo tako prilike čuti i labinjonski.

Ledis Gazić i Mario Visković osobnim životnim primjerima svjedoče o fenomenu iseljeništva, oboje rođeni u Hrvatskoj, proživjeli veći dio svog života u Americi te se u mirovini vraćaju u svoj rodni kraj.

Ledis je još kao mala djevojčica, zajedno sa svojom obitelji, napustila rodni otok Unije i preselila se u Sjedinjene Američke Države, tamo provela svoje djevojačke dane, stvorila uspješnu profesionalnu karijeru kao srednjoškolska i sveučilišna profesorica, zasnovala obitelj i dočekala mirovinu. Redovito je s mužem i djecom posjećivala Hrvatsku, a nakon umirovljenja 2012. godine ljeta provodi na Unijama, a zime u gradu Fort Leeju u američkoj saveznoj državi New Jersey.

Mario Visković je odrastao u malom selu Viškovići pokraj Labina. Godine 1970. emigrira u Sjedinjene Američke Države. Diplomirao je i magistrirao strojarstvo i doktorirao inženjering okoliša u New Yorku. Radio je u farmaceutskoj industriji. Godine 1988. otvorio je Apex Engineering Inc., tvrtku za savjetovanje i projektiranje. Predavao je na New York University, University of Phoenix, Western International University, Bromson Art College, Decker College i bio regionalni direktor za Kennedy-Western University. Bio je predsjedavajući Odbora za tehnologiju (posude pod pritiskom, energija i okoliš) u Gospodarskoj komori države New Jersey. Član je Američkog udruženja strojarskih inženjera i Udruženja profesionalnih inženjera. Obavljao je i dužnost predsjednika upravnog odbora u Building Performance Institut, a objavljivao je i stručne znanstvene radove te zaštitio više patenata. U mirovini je od 2015. godine kada se vraća u domovinu i sada stalno živi u Puntu na otoku Krku.

Glazbenik Zoran Papić Pape prigodnom glazbom i baršunastim baritonom stvorio je poseban ugođaj, a iznenađenje večeri je bio Neven Barac s prigodnom pjesmom Adio moja kirijo. Moderator večeri bio je pjesnik i publicist Radovan Tadej, jedan od stručnjaka za iseljeništvo primorskoga kraja.

Ovaj pjesnički susret „Čežnja za domovinom“ održan je u Kući Klović, u Grižanama, u rodnom mjestu Jurja Julija Klovića (1498. – 1578.) poznatog renesansnog minijaturiste, pictor de Croatia, koji je kao osamnaestogodišnjak zauvijek napustio rodni Vinodol, a na čijem grobu u Rimu stoji natpis GEORGIVS JVLIVS CLOVIVS CROATA. Susret je ostavio otvorena pitanja onih koji su otišli i vratili se poput Kamo pripadam, Gdje je moja domovina, ali isto tako pomogao je zacijeliti rane obiteljima iz kojih se iselilo te spoznati što je to što je oblikovalo naše iseljenike u ono što jesu. Nakon čitanja pjesama, direktorica TZ Vinodola pozvala je na druženje uz bribirski prisnac, pravu deliciju tog kraja. Publika je izrazila oduševljenje i želju da se susret ponovi.

Organizator ove večeri bila je Hrvatska matica iseljenika-podružnica Rijeka uz veliku i nesebičnu pomoć Turističke zajednice Vinodolske općine i njezine agilne predsjednice Alenke Spoja. Vjerujemo da će se ovakva zbivanja nastaviti na nekim drugim mjestima, možda i s drugim akterima, ali uvijek s nakanom da se što bolje upoznaju naše iseljeničke sudbine i na taj način se hrvatska dijaspora što više približi svojoj matici, domovini Hrvatskoj.