Župan Lukanović na konferenciji „Blue Economy Kvarner“: Kvarner se mora okrenuti sektorima visoke dodane vrijednosti i ubrzati administraciju
Primorsko-goranska županija aktivno ulaže u razvoj lučke infrastrukture, povećanje broja komunalnih vezova i pripremu novih razvojnih projekata, istaknuo je župan Ivica Lukanović na stručnoj konferenciji „Blue Economy Kvarner“, održanoj u riječkom hotelu Hilton Rijeka Costabella
Sudjelujući na panelu „Otoci 365 – povezanost kao preduvjet života i razvoja“, župan je naglasio kako je za kvalitetan život na otocima nužno osigurati cjelogodišnju prometnu povezanost, ali i razvijati gospodarstvo te unaprijediti dostupnost javnih usluga.
Županija je u tu svrhu pokrenula snažan investicijski ciklus. „Za 52 projekta županijskih lučkih uprava ove smo godine osigurali 2,1 milijun eura županijskih sredstava. Kada tome pribrojimo izravna ulaganja u veće projekte, dolazimo do približno tri milijuna eura iz našeg proračuna. Istodobno, u tijeku su investicije vrijedne gotovo 80 milijuna eura, financirane iz europskih i nacionalnih izvora, što jasno pokazuje važnost kvalitetne pripreme“, izjavio je Lukanović.
Poseban naglasak župan je stavio na povećanje broja komunalnih vezova i poboljšanje standarda lokalnog stanovništva. „Ključni nam je prioritet povećanje broja komunalnih vezova. Ljudi koji žive uz more moraju imati izravnu korist od ulaganja u lučku infrastrukturu“, poručio je.
Govoreći o povezanosti kvarnerskih otoka, Lukanović je upozorio kako taj izazov nije moguće svesti samo na broj trajektnih linija. Jednako je važno osigurati dostupnost zdravstvenih, obrazovnih i administrativnih usluga, od kojih se dio, smatra, može unaprijediti digitalizacijom i tako smanjiti potrebu za odlascima na kopno. Dugoročno rješenje vidi i u snažnijem razvoju otočnog gospodarstva. Nova radna mjesta i poduzetničke inicijative potaknule bi gospodarsku aktivnost, povećale potrebe za mobilnošću te stvorile povoljnije uvjete za održavanje postojećih i uvođenje novih linija. Lukanović je pritom upozorio na nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva, istaknuvši kako mladi čine tek 12 do 13 posto stanovništva na otocima, dok je udio starijih gotovo 30 posto.
„Ako ne osiguramo kvalitetna radna mjesta, ona koja motiviraju, posebno za one najbolje, za one izvrsne, mi nećemo moći njih zadržati“, poručio je, naglasivši kako su dostupne javne usluge, kvalitetno obrazovanje i mogućnosti profesionalnog razvoja ključni za ostanak mladih i budućnost otočnih zajednica.
Kao važan preduvjet gospodarskog razvoja istaknuo je učinkovitiji javni sektor, kvalitetnu administraciju i manje politizacije gospodarskih aktivnosti. Upozorio je da ulaganja u infrastrukturu sama po sebi ne jamče gospodarsku dinamiku ako nisu praćena projektima koji stvaraju nova radna mjesta. Pritom je istaknuo potrebu za većim ulaganjem u poduzetničke zone i razvojne inicijative te izravno poticanje poduzetništva.
Među mogućim razvojnim iskoracima župan je spomenuo i male aerodrome na otocima, koji bi mogli pridonijeti turističkoj ponudi, ali i unaprijediti povezanost tijekom cijele godine.
Lukanović je upozorio i na važnost kvalitetnijeg prostornog planiranja. Spore izmjene prostornih planova, smatra, otežavaju prilagodbu razvojnim potrebama zajednice, ali i očuvanje prirode, jednog od najvrjednijih resursa kvarnerskih otoka.
Kao jednu od nedovoljno iskorištenih prilika istaknuo je akvakulturu, odnosno uzgoj ribe u moru. Prema njegovim riječima, Primorsko-goranska županija raspolaže značajnim potencijalom za razvoj te djelatnosti, koji bi uz snažnije povezivanje gospodarstva, institucija i poduzetnika mogao postati temelj novih ulaganja, radnih mjesta i proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Upozorio je i na preveliku oslonjenost na turizam i subvencije. Iako turizam predstavlja važan izvor prihoda, smatra da razvoj treba usmjeriti i prema drugim djelatnostima koje stvaraju novu vrijednost, potiču poduzetništvo i osiguravaju stabilna radna mjesta. Raznovrsnije gospodarstvo, uz kvalitetnu prometnu povezanost i učinkovit javni sektor, vidi kao jedan od ključnih preduvjeta održivog razvoja otoka.
Unatoč brojnim izazovima, Lukanović smatra da kvarnerski otoci imaju velike razvojne mogućnosti. Činjenicu da danas imaju više stanovnika nego 1991. godine vidi kao pozitivan pokazatelj, no upozorava da će daljnji napredak ovisiti o sposobnosti da se postojeći potencijali pretvore u konkretne projekte i dugoročne razvojne prilike.
Govoreći o široj gospodarskoj i prometnoj perspektivi Primorsko-goranske županije, Lukanović je istaknuo važnost modernizacije željezničke infrastrukture, osobito izgradnje nizinske pruge, koju smatra jednim od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Hrvatsku.
„Nizinska pruga je po meni jedan od najvažnijih projekata za hrvatsku infrastrukturu i razvoj hrvatskog gospodarstva“, poručio je, naglasivši kako bi njezina realizacija dugoročno unaprijedila konkurentnost riječkog prometnog pravca i povezivanje s tržištima srednje i istočne Europe.
Osvrnuo se i na rezultate riječke luke, koja, kako je istaknuo, uspješno konkurira Trstu, ocijenivši da taj prometni koridor ima još mnogo prostora za rast. Dugoročno povećanje lučkih kapaciteta vidi i u mogućnosti postupnog preseljenja dijela lučkih operacija na otok Krk, gdje postoje veće prostorne mogućnosti, uz uvjet odgovarajuće željezničke povezanosti.
Pritom je naglasio da svaki budući gospodarski zamah mora pratiti učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom te dosljedna zaštita mora i okoliša.
Na panelu „Otoci 365 – povezanost kao preduvjet života i razvoja“, uz župana Lukanovića, sudjelovali su gradonačelnik Cresa Marin Gregorović, gradonačelnik Raba Nikola Grgurić, ravnatelj Uprave za otoke Veljko Radić te ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović.
Uz raspravu o otočnoj povezanosti, održan je i panel posvećen jačanju riječkoga prometnog pravca, na kojem su vodeći stručnjaci i predstavnici lučkog, cestovnog, željezničkog i projektantskog sektora raspravljali o infrastrukturnim ulaganjima i povećanju konkurentnosti regije.
Konferenciju „Blue Economy Kvarner“, u organizaciji Novog lista, otvorili su v. d. glavne urednice Novog lista Tihana Tomičić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž te potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Cilj konferencije bio je pronaći odgovore na pitanje kako potencijale mora, luka i prometnih koridora pretvoriti u nova ulaganja, kvalitetna radna mjesta i viši životni standard građana.
Plavo gospodarstvo Europska unija prepoznaje kao jedan od važnih pokretača dugoročnog gospodarskog razvoja, konkurentnosti i klimatske otpornosti. Obuhvaća pomorstvo, lučke sustave, logistiku, održivi turizam te održivo korištenje vodenih i energetskih resursa.
Prema podacima Europske komisije navedenima u materijalima konferencije, sektor plavog gospodarstva stvara oko 263 milijarde eura bruto dodane vrijednosti i zapošljava gotovo 4,9 milijuna ljudi.
Upravo u povezivanju pomorskih resursa, infrastrukture, inovacija i poduzetništva Primorsko-goranska županija vidi priliku za daljnji razvoj, uz očuvanje prirodnih vrijednosti i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život na otocima i cijelom kvarnerskom području.
