Predsjednici PGS-a, IDS-a i Unije Kvarnera uputili apel Vladi: Hitno zaštitimo naše more

“Nužno je djelovati preventivno, a ne tek nakon nastanka štete. Od Vlade Republike Hrvatske očekujem ozbiljniji pristup, jači nadzor nad infrastrukturom visokog rizika, brže reakcije nadležnih institucija i konkretne mjere zaštite mora i obale jer su upravo to najveći hrvatski resursi”

Predsjednici triju regionalnih stranaka, PGS-a, IDS-a i Unije Kvarnera, danas su u Hrvatskom saboru održali zajednički konferenciju za novinare posvećenu zaštiti mora i obale povod kojoj su bili učestala onečišćenja i sigurnosni incidenti na području riječkog zaljeva i Kvarnera.

Gradonačelnik Krka i predsjednik Primorsko goranskog saveza Darijo Vasilić rekao je da stanovnici Primorsko-goranske županije nisu suočeni s tek povremenim ekološkim incidentima.

– Takve su situacije sada već kontinuirane i rezultiraju trajnim zagađivanjem mora. Hrvatska mora hitno izmijeniti pravilnike i uvesti sigurnosnu normu 653, koju već primjenjuju europske države, kako bi se osigurala stroža kontrola kvalitete spremnika, njihove konstrukcije i debljine stjenki te spriječio prodor ugljikovodika u podzemlje i daljnje onečišćenje mora, naglasio je Vasilić te zaključio samo pooštrena zakonska regulativa i kudikamo viši sigurnosni standardi mogu spriječiti neka nova onečišćenja i trajne posljedice.

Njegov kolega iz IDS-a Loris Peršurić dodao je da more ne poznaje administrativne granice i da svako onečišćenje na području Kvarnera ugrožava i istarsku obalu, turizam, ribarstvo i, uopće, kvalitetu života.

– Nužno je djelovati preventivno, a ne tek nakon nastanka štete. Od Vlade Republike Hrvatske očekujem ozbiljniji pristup, jači nadzor nad infrastrukturom visokog rizika, brže reakcije nadležnih institucija i konkretne mjere zaštite mora i obale jer su upravo to najveći hrvatski resursi, rekao je Peršurić, a predsjednik Unije Kvarnera Marko Boras Mandić upozorio je da je Kvarner, kao jedno od ključnih energetskih čvorišta Hrvatske, istodobno izložen i ozbiljnim ekološkim rizicima zbog koncentracije velikih industrijskih postrojenja i spremnika zapaljivih tvari te da su dosadašnja curenja nafte i derivata u podzemlje pokazala ozbiljne nedostatke postojećeg sustava nadzora.