[VIDEO] LNG-ov i JANAF-ov terminal u Omišlju u fokusu Plenkovićevog posjeta PGŽ-u

Premijer Plenković istaknuo je da su LNG-ov i JANAF-ov terminal dva važna objekta hrvatske kritične energetske infrastrukture

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je danas LNG-ov i JANAF-ov terminal u Omišlju, ključnu infrastrukturu za energetsku sigurnost Hrvatske i šire regije, osobito u okolnostima globalnih izazova i energetskih kriza.

Obilazak terminala dio je posjeta Primorsko-goranskoj županiji, a uz Omišalj, premijer Plenković boravio je i u Kraljevici gdje je nazočio potpisivanju Ugovora za izgradnju poddionice Križišće – Jadranovo, kao i u Rijeci gdje se sastao sa županom Primorsko-goranske županije Ivicom Lukanovićem, gradonačelnicom Rijeke Ivom Rinčić te predsjednicom Uprave ACI d.d. Ankicom Kruljac i Upravom Jadrolinije.

Uz predsjednika Vlade bili potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Opskrba Hrvatske plinom ni na koji način nije u pitanju

Premijer Plenković istaknuo je da su LNG-ov i JANAF-ov terminal dva važna objekta hrvatske kritične energetske infrastrukture. Danas je dobio punu informaciju o svim njihovim aktivnostima u kontekstu globalne energetske krize.

LNG Terminal, nakon investicije od 51 milijun eura kojom je dodan još jedan modul za uplinjavanje, povećao je svoje kapacitete s 3,1 na 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje.

Time je Hrvatska, kada je riječ o opskrbi plina, postala izrazito relevantna u ovom dijelu Europe, istaknuo je predsjednik Vlade.

Naveo je da je od 2021. čak 140 brodova došlo u Omišalj, a njih 67 posto dolazi iz SAD-a.

U smislu sigurnosti opskrbe dodao je da je dobro da praktički nema narudžbe iz Zaljeva.

„Dakle, opskrba Hrvatske plinom nije ni na koji način u pitanju jer brodovi dolaze iz drugih zemalja“, poručio je.

Što se tiče JANAF-a, premijer je kazao kako taj naftovod radi odlično i funkcionalno te dodao da ima sve kapacitete da dopreman naftu ne samo potrebnu za rafineriju u Rijeci, već i za rafinerije u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Ključna prometnica za povezivanje sjevernog Jadrana s ostatkom Hrvatske

Nakon posjeta Omišlju, premijer Plenković u Kraljevici je sudjelovao na potpisivanju Ugovora za izgradnju poddionice Križišće – Jadranovo.

Ugovor za projekt vrijedan preko 150 milijuna eura potpisali su predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta d.o.o. Boris Huzjan i predsjednik Uprave GP KRK d.d. Sanjin Purić.

Poddionica Križišće – Jadranovo, dužine 5,2 kilometara, dio je projekta realizacije autoceste A7 od Križišća do Žute Lokve, čime se nastavlja modernizacija cestovne mreže prema jugu. Početak radova na izgradnji ove dionice očekuje se u drugoj polovici godine, dok je završetak predviđen u roku od 36 mjeseci.

Tom prigodom premijer Plenković je poručio da se ovim projektom, uz dovršetak Istarskog ipsilona od Učke do Matulja, u potpunosti zaokružuju puni profili svih relevantnih prometnih pravaca koji prolaze kroz Primorsko-goransku županiju i čine je jednom od najbolje povezanih u Hrvatskoj.

To je osobito važno, dodao je, za daljnji razvoj ovoga kraja Hrvatske te za sve koji gravitiraju prema Kvarneru.

„Na taj način će biti generator daljnjeg gospodarskog razvitka i razvoja“, poručio je dodajući da će se u sljedećim godinama dovršiti u potpunosti mreža hrvatskih autocesta.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska povezana s čak četiri transeuropska prometna koridora, što predstavlja ogromnu šansu za razvoj.

“Autocesta A7 od Križišća do Žute Lokve ključna je prometnica za povezivanje sjevernog Jadrana s ostatkom Hrvatske i predstavlja generator daljnjeg gospodarskog razvitka tog dijela Hrvatske. Hrvatska je povezana s čak četiri transeuropska prometna koridora i to predstavlja ogromnu šansu za razvoj”, istaknuo je Plenković.

Razvojni projekti u Primorsko-goranskoj županiji

Sa županom Primorsko-goranske županije Ivicom Lukanovićem i gradonačelnicom Rijeke Ivom Rinčić razgovarao je o svim projektima važnim za razvoj grada i cijele županije.

U ovom dijelu Hrvatske mnogi projekti koje zajednički realiziraju država, županija i grad učinili su kvalitetu života u tom dijelu Hrvatske boljom, istaknuo je predsjednik Vlade nakon sastanka.

Izrazio je zadovoljstvo što se u toj županiji provode brojni projekti vezani uz škole i općenito velika ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.

Župan Ivica Lukanović ocijenio je današnji sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem kao važan korak prema boljoj suradnji i usklađivanju strateških ciljeva. Istaknuo je kako je ključno prepoznati zajedničke mogućnosti i udružiti snage kako bi se postigli kvalitetniji rezultati za građane i lokalno okruženje.

Tijekom razgovora, Lukanović je naglasio prioritete poput unaprjeđenja rada osnovnih škola, energetske obnove, ulaganja u domove za starije te razvoj poljoprivrede. Kao jedan od projekata koji bi u kratkom roku mogao značajno unaprijediti turistički potencijal regije, posebno je izdvojio Kuću hrvatskog vina u Kraljevici.

Uz lokalne teme, fokus je stavljen i na velike infrastrukturne zahvate poput Porto Baroša i Zračne luke Rijeka, o kojima se mora voditi posebna briga zbog njihovog značaja za cijelu županiju. Lukanović je istaknuo Nizinsku prugu kao najvažniji projekt čija bi brža realizacija donijela nove gospodarske potencijale cijeloj Republici Hrvatskoj.

Zahvalivši premijeru na otvorenom i korektnom razgovoru, Lukanović je zaključio kako je ovaj susret jasan pomak prema kvalitetnijoj realizaciji projekata i daljnjem razvoju cijele Županije.

Apel na razumnu politiku cijena u turizmu

Na upit novinara premijer Plenković osvrnuo se i na pripremu središnjeg dijela turističke sezone.

Kazao je da ga je direktor Hrvatske turističke zajednice informirao da se, prema brojevima rezervacija u ovom trenutku, situacija na Bliskom istoku reflektira čak i pozitivno na Hrvatsku.

To je dobro, poručio je, međutim i upozorio da trebamo biti oprezni jer postoje različiti aspekti ove globalne krize.

Naime, ako dođe do dugotrajnosti ona može imati svog utjecaja na inflatorne pritiske i manji rast, što može utjecati na raspoloživi dohodak za turizam.

Priprema sezone ide poprilično dobro, dodao je, prometna povezanost je dobra, a kvaliteta ponude se stalno podiže.

„Vjerujem da, ako se bude vodila razumnija politika cijena nego što je bila lani, možemo imati vrlo solidnu turističku sezonu“, kazao je dodajući da su maksimumi do kojih realno sezona može ići oko 22 milijuna dolazaka, oko 110 milijuna noćenja i prihodi iznad 15,5 milijardi eura.