Tko stvarno upravlja informacijama koje vidimo na društvenim mrežama?
Na kraju je naglašeno da je osjećaj kontrole koji korisnici imaju nad sadržajem na društvenim mrežama često prividan stoga je ključno razvijati kritičko mišljenje i provjeravati informacije iz više izvora
U riječkom InnovaLabu u kampusu na Trsatu održan je okrugli stol „Mediji 2.0: Tko kontrolira informacije na društvenim mrežama?“. Sudjelovali su doc. dr. sc. Marko Horvat (FER), dr. sc. Mario Žuliček (Sveučilište u Rijeci) i Ivan Ćaleta (Centar za sigurniji internet), uz moderaciju Ermine Duraj, voditeljice Primorsko – istarske podružnice Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Cilj rasprave bio je približiti javnosti način funkcioniranja algoritama i važnost odgovornog dijeljenja sadržaja na internetu.
Rasprava je započela osvrtom na sveprisutnost društvenih mreža u svakodnevici. Doc. dr. sc. Horvat naglasio je kako vijesti na platformama poput X-a (bivši Twitter) brzo nestaju, dok na LinkedInu mogu ostati vidljive i tjednima. Ključno pitanje bilo je tko kreira algoritme, koje podatke koriste i kako određuju što korisnik vidi. Horvat je istaknuo da platforme poput Googlea i Facebooka dijele podatke, pa se pretraženi pojmovi često prenose u oglasni sadržaj. Algoritmi analiziraju dob, spol, mrežu prijatelja i njihove interakcije, a cilj im je zadržati pažnju korisnika što dulje.
Posebna je pažnja posvećena utjecaju mreža na djecu i mlade. Ivan Ćaleta upozorio je na opasnosti nekritičkog preuzimanja informacija od influencera i istaknuo potrebu za razvojem medijske pismenosti. Panelisti su se složili kako algoritmi nisu neutralni – odražavaju interese platformi, najčešće vezane uz profit. Dr. sc. Žuliček je dodao da u nedostatku provjerenih informacija korisnici često donose zaključke na temelju pretpostavki.
U raspravi se dotaknula i uloga tradicionalnih medija u digitalnom dobu. Istraživanja pokazuju da manje od 40% mladih informacije traži putem klasičnih medija, dok društvene mreže imaju prednost. Pritom su istaknute i odgovornosti korisnika, kao i važnost zakonodavnog okvira.
Na kraju je naglašeno da je osjećaj kontrole koji korisnici imaju nad sadržajem na društvenim mrežama često prividan. Stoga je ključno razvijati kritičko mišljenje i provjeravati informacije iz više izvora.
Okrugli stol održan je u sklopu projekta „Unaprjeđenje kulture provjere činjenica – TOČNO“, koji sufinancira Europska unija, a provodi se u partnerstvu s Lider Media i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem borbe protiv dezinformacija i jačanja otpornosti društva.
