Lipa-svjetionik sjećanja i antifašističke tradicije
U predavanju će biti riječi o prešućenim, utišanim i ušutkanim aspektima ratnih i poratnih iskustava uzimajući u obzir dvije pretpostavke koje mogu pomoći pri razumijevanju teške iskazivosti prošlih teških i traumatičnih iskustava pojedinaca i zajednica
U Lipi je najavljen program Memorijalnog centra „Lipa pamti“ koji će se odvijati povodom 81. komemoracije „Lipa pamti“ koja se obilježava 30. travnja u spomen na zločin u tom malom mjestu na teritoriju općine Matulji u kojem je mučeno, a potom i ubijeno 269 civila, među kojima 96 djece u dobi od 7 mjeseci do 18 godina. Tog, i narednih dana te 1944. godine, nacisti i fašisti palili su mrtva tijela, krali imovinu i stoku te spalili sve stambene (87) i gospodarske (85) objekte u selu. Većina stanovnika ubijena je u tzv. Kvartirkinoj kući na broju 20, smještenoj na samom ulazu u mjesto. Danas se na tome mjestu nalazi zajednička kosturnica i spomenik žrtvama.
U spomen na ovaj zločin svake se godine održava komemoracija u kojoj sudjeluje Primorsko-goranska županija, a što je najavljeno na konferenciji za novinare na kojoj je sudjelovala pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Ermina Duraj koja je pritom odaslala poruku: “Neka memorijal Lipa pamti bude svjetionik sjećanja, jačanja zajednice i antifašističke tradicije koju s ponosom njegujemo”.
Progam komemoracije “LIPA PAMTI” 2025. GODINE
PREDAVANJE„Šutnja kao integralni dio komunikacije o teškom (po)ratnom iskustvu, gubitku i traumi“ dr.sc. JELENE MARKOVIĆ, Institut za etnologiju i folkloristiku/Zagreb
– petak, 25. travnja u 18.00 sati
U predavanju će biti riječi o prešućenim, utišanim i ušutkanim aspektima ratnih i poratnih iskustava uzimajući u obzir dvije pretpostavke koje mogu pomoći pri razumijevanju teške iskazivosti prošlih teških i traumatičnih iskustava pojedinaca i zajednica. Prva je da je ”prevođenje” gubitka i traume u jezik pa time i u priču o gubitku sam po sebi već gubitak. Druga pretpostavka je da je šutnja integralni dio komunikacije i da se šutnjom također komunicira. Šutnja, osim što ima različite funkcije i učinke, ima i vrlo raznoliku trajnost (može se mjeriti u sekundama, ali i desetljećima), često je popunjena drugim neverbalnim aspektima komunikacije i mahom je ovisna o mišljenjima, iskustvima i stavovima drugih pojedinaca i zajednica te upravljana njima.
Kompleksan fenomen šutnje koja je posljedica prošlih sukoba i nasilja te anticipiranja budućih sukoba rasvijetlit će se iz makroperspektive s fokusom na njezine afektivne i socijalne funkcije. Mikroperspektivom će se nastojati uroniti dublje u konkretne međuljudske interakcije.
Predavanje je osmišljeno kao teorijska podloga za zajedničko promišljanje i diskusiju o mogućnostima pripovijedanja o traumi, gubitku, žalovanju u specifičnim sociokulturnim kontekstima.
Predavanje bi moglo biti posebno vrijedno Lipljanima i Lipljankama koji su odrastali u šutnji o stradanju Lipe 30. 04. 1944. Najstariji Lipljani koji su u stradanju izgubili svoje obitelji, žene i djecu, nakon Drugog svjetskog rata vraćaju se u razrušeno selo, obnavljaju ga i u selu zasnivaju svoje nove obitelji. Njima su jako rijetko, gotovo nikada, pripovijedali o stradalima, nisu dijelili proživljenu bol.
PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA „ŠUME, ŠUME“ autorice RENATE POLJAK
– subota, 26. travnja u 19.00 sati
Dugometražni dokumentarni film iz 2024. godine prati priče četiriju žena koje su sudjelovale u Narodnooslobodilačkoj borbi. Nanice, koja je s 18 godina umrla još u ratu, a iza sebe je ostavila dnevnik. Marije koja je nedavno preminula u osamdeset i sedmoj godini života, a iza je sebe ostavila audiointervju te još dvije protagonistice Hilde (105) i Zdenke (96) koje strasno svjedoče o svojim ratnim i poratnim iskustvima. Autorica Renata Poljak njihove uspomene prati arhivskim snimkama i osobnim fotografijama, no povremeno naraciju zaustavlja kako bi poetskim kadrovima istražila mjesta događanja iz današnje perspektive. Film traga za skrivenim ženskim principima, formama i značenjima u pričama koje znamo, koje mislimo da znamo i koje tek trebamo saznati – i kojima diže spomenik.
Trajanje: 68`
Redatelj: Renata Poljak
Scenarist: Renata Poljak
Snimatelj: Boris Poljak, Bojan Mrđenović
Zvuk: Bojan Kondres
Montažer: Marta Bregeš
Glazba: Alen i Nenad Sinkauz
Producenti: Dijana Cetina Mlađenović, Vesna Teršelič
Produkcija: Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću , Kinematograf
OTVORENJE IZLOŽBE učeničkih radova „NEKA TVOJE SRCE BUDE DOM MIRA, A TVOJE RUKE ALAT DOBROTE.“
– utorak, 29. travnja u 19.00 sati
Na izložbi će biti predstavljeni radovi učenika koji su nastajali u Lipi tijekom posljednjih godina, a sam naziv izložbe inspiriran je porukom koju su učenici Daris, Anastazija, Petra i Sebastian iz Osnovne škole “Milan Brozović iz Kastva” željeli poslati iz Lipe.
Izloženi radovi kreirani su u sklopu edukativnih i radioničkih programa Memorijalnog centra „Lipa pamti“ namijenjenih osnovnim i srednjim školama s područja Primorsko-goranske županije. Kroz različite medije izražavanja (crteži, eseji, posteri isl.) ali i dokumentarnu građu (fotografije i videosnimci) izložba sažima iskustva i dojmove djece prilikom posjeta Lipi kao mjestu stradanja. Također, izložba stavlja fokus na potresne pouke prošlosti, ali i ohrabrujuće poruke mira s kojima učenici Lipu napuštaju. Spomenute poruke naših mladih dirljiv su i dragocjen podsjetnik odraslima na vrijednosti koje u sadašnjosti moramo čuvati, a u budućnosti im stremiti.
Kustosice izložbe su Vana Gović Marković, muzejska savjetnica, i Lorena Živković, kustosica pedagoginja pripravnica.
Izložba će biti otvorena do 31. svibnja 2025. godine
81. KOMEMORACIJA „LIPA PAMTI“
– srijeda, 30. travnja u 17.00 sati
U periodu od 24. do 30. travnja ulaz u Memorijalni centar „Lipa pamti“ bit će besplatan.
Memorijalni centar “Lipa pamti” otvoren je u travnju 2015. godine na mjestu starog Spomen muzeja koji je u Lipi djelovao od 1968. do 1989. godine. Obnavljanjem muzeja obnavlja se i memorija na teško povijesno nasljeđe Lipe koja je 30. travnja 1944. godine, u svega nekoliko sati, izgubila 269 svojih stanovnika, većinom starce, žene i djecu. Zločin su počinili nacisti i fašisti u sklopu ofenzive Braunschweig, akcije čišćenja terena od partizanskih „bandi“. Ubijanje civilnog stanovništva popraćeno je krađom njihove imovine, a potom i paleži većine stambenih i gospodarskih objekata. Kraj Drugog svjetskog rata Lipa dočekuje na koljenima a preživjeli nemaju domova kojima se mogu vratiti. Započinje duga i mukotrpna obnova mjesta te nastavak života obilježen osjećajem gubitka. Danas Lipa živi i pamti.
Memorijalni centar “Lipa pamti” dislocirana je zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Otvaranje Centra financirano je sredstvima Primorsko- goranske županije, Općine Matulji te Ministarstva kulture RH.
Foto: PodUčkun.net
