Župan Komadina predstavio proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu „težak“ 353,1 milijun eura
Župan Zlatko Komadina predstavio je proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu projiciran na razini od 353,1 milijun eura što je 58,1 milijuna eura ili gotovo 20 posto više nego lani
Župan Zlatko Komadina predstavio je proračun Primorsko-goranske županije za 2025. godinu projiciran na razini od 353,1 milijun eura što je 58,1 milijuna eura ili gotovo 20 posto više nego lani. Riječ je o konsolidiranom proračunu dok izvorni županijski proračun iznosi 112 milijuna eura.
Kako je istaknuo na redovitom susretu s novinarima, proračun je, kao i do sada, društveno odgovoran i održiv.
„Nastavljamo s kapitalnom pričom koja raste za 100 posto u odnosu na prošlu godinu dok materijalni rashodi rastu 13,7 posto što znači da nastojimo i dalje podržavati razvoj onih djelatnosti koje nam je država dala u zadatak, a to su zdravstvo, prije svega primarna zdravstvena zaštita, školstvo i socijala“, rekao je župan.
Naglasio je da se u školstvu pokreću dva najveća projekta od osnutka Županije, izgradnja novih osnovnih škola u Viškovu i Kastvu u vrijednosti od 40 milijuna eura koje će se u gotovo 100 postotnom iznosu financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Pored toga, gradit će se školske sportske dvorane Željezničko-tehničke škole Moravice, Prometne škole Rijeka i područne škole u Triblju te dograđivati škole u Dobrinju, Omišlju i Čavlima. Također, u suradnji s Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ide se u nabavu novog broda kao učila za Pomorsku školu Bakar.
Što se tiče zdravstva, primarno će se ulagati u Dom zdravlja kroz zanavljanje opreme i voznog parka te u proširenje i renovaciju kapaciteta specijalnih bolnica kao i financirati projekte energetskih obnova Domova za starije osobe. Cilj nam je ozdraviti primarnu zdravstvenu zaštitu, rekao je župan Komadina.
Dodao je i da je u proračunu osigurano 10 milijuna eura za sanaciju gubitaka zdravstvenih ustanova, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo nastalih uslijed nedostatnog financiranja od strane države.
„Zbog porasta materijalnih prava zaposlenika u zdravstvu, a radi kojih država nije pravovremeno podigla primanja iz HZZO-a niti decentralizirana sredstva, taj gubitak bi bio evidentan u idućoj godini. Da bi to prevenirali, odvojili smo sredstva kako bi povećali prihod zdravstvenim ustanovama te održali dostignuti standard“, rekao je župan i pojasnio da će se, kao posljedica, kapitalni izdaci dijelom financirati putem kreditnog zaduženja u visini od devet milijuna eura kako bi se dovršili projekti spremni za realizaciju.
Spomenuo je i da je proračun u javnom savjetovanju, a do kraja ovoga tjedna bit će upućen i Županijskoj skupštini na razmatranje.
„O proračunu se razgovaralo sa svim političkim faktorima u Županijskoj skupštini cijeneći to da bi bilo dobro da ne politiziramo unatoč tome što je izborna godina, već da proračun bude odraz stabilnosti Županije. Pad proračuna, s obzirom na izbore, doveo bi do pomicanja realizacije projekata i programa u rujan iduće godine i porasta materijalnih rashoda“, rekao je župan i izrazio očekivanje da članovi Županijske skupštine prihvate prijedlog te da budemo primjer u Hrvatskoj, a ne da destabiliziramo Županiju jer svima je cilj da se gradi i radi.
Istaknuo je i da je upućena primjedba u javnom savjetovanju o izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji predviđa raspodjelu prihoda od poreza u omjeru od 80 posto jedinicama lokalne samouprave i 20 posto državi. Kako u obrazloženju stoji da će se rasterećenje poreza na rad prebacivati na porez na imovinu, župan drži da će građani veće prihode generirati u potrošnji što će državi povećati i prihode od PDV-a.
„Tu su županije potpuno zakinute i smatramo da je tih 20 posto trebalo ići županijama da održavaju standard zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijale jer u konačnici to su i demografske mjere“, naglasio je župan.
