Vedran Kružić , RRA PGŽ PRIGODA: ‘Potrebno je hitno donošenje nacionalnih interventnih mjera za zaustavljanje zaostajanja i oživljavanje brdsko-planinskih područja’

Nikola Cvjetović 1 week ago S kopna i škoja

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan ponovio je da je PGŽ u suradnji s Razvojnom agencijom PGŽ-a i brojnim sudionicima, tri runde razgovora kroz radionice „Gorski kotar u fokusu“, dostavila Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU prijedlog konkretnih mjera koje mogu zaustaviti negativne trendove i unaprijediti život na brdsko-planinskim područjima.

Rijeka – Delnicama je 6. studenog 2024. godine održan 2.Forum jedinica lokalne samouprave brdsko-planinskih i potpomognutih područja u organizaciji Grada Delnica i Regionalne razvojne agencije PGŽ – PRIGODA.

Nakon prošlogodišnjeg Foruma koji se fokusirao na kvalitetu života ove godine cilj je bio skrenuti pažnju na razvoj gospodarstva te potrebu osiguranja kvalitetnih radnih mjesta i standarda života na brdsko-planinskim područjima te potaknuti ambiciozniji pristup države prema područjima na kojima je svakodnevica zbog specifičnih zemljopisnih i klimatskih uvjeta bitno otežana. Predstavnike brojnih gradova iz cijele Hrvatske u ime domaćina pozdravila je delnička gradonačelnica Katarina Mihelčić, dok im je pozdrave Primorsko-goranske županije uputio dožupan Petar Mamula istaknuvši da je „život na brdsko-planinskim područjima velika i značajna tema o kojoj se prerijetko govori“.

Gdje su rezultati dosadašnjih ulaganja?

Vedran Kružić, ravnatelj Razvojne agencije PGŽ – Prigoda, smatra kako je „kvalitetno radno mjesto ključni odgovor na odseljavanje u potrebi za boljim uvjetima života, ono što zadržava ljude da ostanu živjeti na ruralnim područjima, odnosno dovodi nove stanovnike i potencijalne ulagače“.

– Tri JLS-a s područja Gorskog kotara u deset su godina od popisa do popisa stanovnika izgubile više od 23% stanovnika. Potrebno je hitno donošenje nacionalnih interventnih mjera za oživljavanje brdsko-planinskih područja. Zadnjih trideset godina, očigledno je, nisu donesene kvalitetne mjere koje bi to osigurale. Krajnje je vrijeme da se donesu sustavne porezne, ulagačke i ostale mjere koje će zaustaviti negativne trendove. Izjednačivanje bruto i neto plaće na demografski ugroženim područjima poput pučinskih otoka ili planinskih regija, ukidanje naplate za plaćanje autocesta za stanovnike s prebivalištem i tvrtke sa sjedištem u demografski i gospodarski ugroženim regijama, poseban nacionalni fond za pokrivanje lokalne komponente sufinanciranja realizacije EU fondova i najvažnije od svega, inovativni modeli rješavanja stambenog zbrinjavanja te značajno ulaganje u unapređenje vještina i kompetencija lokalnog stanovništva, poglavito mladih, kako bi bili spremni za poslove budućnosti ili pokretanje vlastitih poduzetničkih karijera, samo su neke od konkretnih dugosežnih mjera koje predlažem a dokazano su primijenjene u naprednim europskim regijama, izjavio je ravnatelj Kružić.

– Neshvatljivo je da u tridesetak kilometara udaljenom Kočevju vrlo uspješno radi jaka japanska tvrtka koja prozvodi industrijske robote. Kako to da Slovenija u Kočevje, koje je svojim izazovima vrlo slično Delnicama, može dovesti renomirane ulagače, a Hrvatska u Delnice ne može? Ja ne kažem da država ne ulaže, ali mislim da se treba početi postavljati pitanje – gdje su rezultati tih ulaganja i početi ulagati pametnije, zaključio je Kružić.

Damir Medved, direktor Europskog digitalnog inovacijskog huba (EDIH ADRIA), Sveučilišta u Rijeci predstavnicima brojnih gradova i općina s brdsko-planinskih područja predstavio je mogućnosti razvoja inovativnih projekata transformacije brdsko-planinskih područja.

Adem Ibrahimović, vršitelj dužnosti direktora Poduzetničkog inkubatora Kočevje iz Slovenije pobudio je ogromnu pažnju prezentirajući vrlo uspješan koncept „gospodarskog booma“ dokazujući da je kvalitetno radno mjesto najbolji motiv osiguranja života u brdsko-planinskim područjima.

– U Hrvatskoj 57 posto stanovništva živi u gradovima i taj postotak raste. Vlada RH nastoji ulagati u sve dijelove Hrvatske i život u mnogima od tih ruralnih područja danas je sigurno kvalitetniji no prije trideset godina, rekao je državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš.

Robert Blažinović, ravnatelj Uprave za poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva, najavio je nekoliko noviteta koji bi trebali pripomoći razvoju brdsko-planinskih i općenito ruralnih područja.

– Slijedi izmjena zakona o poticanju ulaganja kako bi došlo do većeg rasta potpora za zapošljavanje, a to znači i zapošljavanja. U pripremi je novi Zakon o obrtu s nizom olakšica vezanih uz male trgovine koje će moći raditi i nedjeljom, iz EU fondova do kraja će godine biti raspisan natječaj vrijedan oko 40 milijuna eura vezan uz poticanje zapošljavanja osoba „treće dobi“, a novi nacionalni plan za investicije posebno će poticati strateške projekte razvoja pojedinih područja, najavio je Blažinović.

Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, izjavio je kako je u posljednjih osam godina samo iz nacionalnih sredstava, na brdsko-planinska područja uloženo 260 milijuna eura, pokrenuto šest velikih regionalnih programa, te u okviru EU fondova pripremljena nova financijska injekcija vrijedna 470 milijuna eura namijenjena isključivo brdsko-planinskim područjima.

Potpora države

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan ponovio je da je PGŽ u suradnji s Razvojnom agencijom PGŽ-a i brojnim sudionicima, tri runde razgovora kroz radionice „Gorski kotar u fokusu“, dostavila Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU prijedlog konkretnih mjera koje mogu zaustaviti negativne trendove i unaprijediti život na brdsko-planinskim područjima. PGŽ kroz fond za Gorski kotar s milijun € prati i financira prioritetne projekte JLS-ova s područja Gorskog kotara.

Završnu riječ uputila je delnička gradonačelnica Mihelčić koja je poručila kako čelnici brdsko-planinskih područja moraju učiniti sve da stanovnici tih dijelova Hrvatske „ne žive u težim uvjetima od ostalih“.

– To ćemo postići tek kad nam proračuni ne budu vezani uz ublažavanje tog stanja, već uz razvoj, zaključila je.