Onečišćenje mora u Kostreni, stanje u obiteljskoj medicini i izgradnja nove škole u Rešetarima glavne teme 30. sjednice Županijske skupštine

Martina Frka Milotić 2 months ago S kopna i škoja

Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić podsjetio je da je Općina na tjednoj bazi vršila uzrokovanje mora koje je dokazalo permanentno prisustvo ugljikovodika

Kao rezultat lipanjskog sastanka predstavnika PGŽ-a i INA d.d. vezanog uz onečišćenja mora na području Općine Kostrena, danas su na sjednici Županijske skupštine prezentirane aktivnosti koje ova naftna kompanija poduzima u cilju njegovog sprječavanja.

Prema navodima Une Radulović Zekić, direktorice Održivog razvoja i zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, INA d.d. redovito radi na prevenciji, a u zadnje dvije godine intenzivirane su mjere zaštite. Među ostalim, nabavljena je nova specijalizirana oprema za crpljenje i sakupljanje ugljikovodika, provodi se redovno crpljenje ugljikovodika iz podzemlja, postavljene su nove plutajuće brane i ugovorene one oceanske. Ujedno je podnesen zahtjev za dozvolu za izgradnju sidrenih sustava te provedeni geofizički istražni radovi koji su otkrili potencijalna mjesta nakupljanja fluida u podzemlju.

Kao dio dugoročnih mjera, pokrenut je natječaj za prijedlog trajnog rješenja problema, a na njegovoj provedbi angažirana je svjetski poznata konzultantska kompanija. Zekić je zaključila da je INA d.d. svjesna situacije i aktivno radi na mjerama pronalaska rješenja.

Vijećnici su iznijeli niz kritika na izneseno izvješće koje je, prema njihovim riječima, bez brojki i rokova. Ukazali su na činjenicu da nafta curi duži niz godina, međutim, prema njihovom mišljenju, i dalje se ne nude konkretna rješenja. Vijećnik Josip Katalinić naveo je da se ne radi samo o zagađenju mora već i zraka, koje je na tom području druge kategorije, kao i zagađenju bukom. Zatražio je akcijski plan sanacije koji bi uključivao tehnologije koje će se koristiti, konkretne rokove i iznos odobrenih sredstava.

Načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić podsjetio je da je Općina na tjednoj bazi vršila uzrokovanje mora koje je dokazalo permanentno prisustvo ugljikovodika, a o čemu su obavijestili i nadležne. Istaknuo je da je zadnji nalaz uzrokovanja NZZJZ PGŽ od prošlog tjedna pokazao da je situacija nepromijenjena. Izrazio je sumnju da kod INA d.d. ne postoji volja za rješenjem problema jer se ne nude konkretni potezi i još jednom istaknuo važnost definiranja rokova. Naglasio je da ovo onečišćenje nije problem samo Kostrene već cijele županije.

Direktorica Radulović Zekić navela je da dok se ne zaključi natječaj za trajno rješenje, ne može govoriti o rokovima i budžetima. Od potencijalnih solucija izdvojila je izgradnju zida u obalnom pojasu, drenažnog zaštitnog kanala ili bušenje depresijskih zdenaca. INA d.d. će uložiti koliko je potrebno da se problem riješi, rekla je i dodala da tvrtka ne bježi od odgovornosti. Rukovoditelj održavanja u Rijeci Bojan Lončar nadovezao se i naveo da se spremnici, njih 135, redovito pregledavaju i ispituju. Istaknuto je i da će unutar desetak dana od izdavanja dozvola od strane resornog ministarstva biti postavljene oceanske brane.

Predloženo sazivanje tematske sjednice vezano uz onečišćenje koju su vijećnici pozdravili. Zamjenik župana Vojko Braut zaključno je rekao da ne postoji poslovna odluka kompanije da se problem riješi te sugerirao da se na tematsku sjednicu pozovu članovi uprave INA d.d. kao i resornog ministarstva.

Vijećnici su raspravljali i o stanju u obiteljskoj medicini u PGŽ-u. Ravnateljica primorsko-goranskog Doma zdravlja Emina Grgurović Dujmić iznijela je analizu nove Mreže javne zdravstvene službe i dotakla se problema nedostatka zdravstvenog kadra.

Kako je navela, 36 nositelja ordinacija obiteljske medicine u PGŽ ispunjavaju uvjete za punu starosnu mirovinu, od kojih je sedam u sastavu Doma zdravlja, a njih 29 je privatno ugovorenih. Ukupni broj osiguranika u tim ordinacijama je 52.751. Govoreći o razdoblju od sljedećih pet godina, također će 36 liječnika navršiti 65 godina. Ukupni broj osiguranika u tim ordinacijama je 55.028.

Što se tiče medicinskih sestara, naglasila je da prema važećim propisima u timu moraju biti liječnik i sestara srednje stručne spreme, no kako njih nema na tržištu rada, Dom zdravlja plaća sestre s višom stručnom spremom na vlastiti trošak. Inače bi se ostalo bez 13 timova obiteljske medicine. Ravnateljica je istaknula da interes za obiteljsku medicinu ne pokazuju ni studenti.

„Jednostavno nema kadra. Dom zdravlja ima kontinuirane natječaje, ali u zadnja tri mjeseca nije se javila ni jedna medicinska sestra“, rekla je Grgurović Dujmić i dodala kako rade na nizu poticajnih mjera koje će privući kadar, ali i administrativno rasteretiti liječnike i sestre. Predložila je i uspostavu četiri makro centra kojim bi se racionalizirali troškovi i optimiziralo korištenje prostora i opreme.

Kao pozitivnim je izdvojila podatak da je u Domu zdravlja trenutno na specijalizaciji 20 doktora medicine te da je u tijeku još deset natječaja za specijalizacije koje se financiraju iz EU fondova. Navela je i da je potrebno 15 specijalizacija godišnje da bi se u razdoblju 2029.-2033. dobilo 85 liječnika.

Rukovodstvo Doma zdravlja zajedno sa Županijom ulaže velike napore i financije da se popuni kadrovski deficit, naglasio je zamjenik Braut i najavio donošenje sveobuhvatnog paketa mjera za priljev kadra i njegovu prezentaciju na Skupštini.

U nastavku rada, vijećnici su usvojili polugodišnje izvještaje o radu Župana i izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste PGŽ, međutim, Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna nije naišao na dovoljnu potporu skupštinara. Prema pojašnjenju resornog pročelnika Krešimir Parat, proračun je realiziran 49,13 posto ili 144.938.859,14 eura od ukupnih 295 milijuna eura.

Odgovarajući na pojedine kritike kako su nužna veća ulaganja u razvojne projekte, zamjenik župana Vojko Bratu naglasio je da je u tijeku najveći investicijski ciklus u zdravstvu i socijali u ovom mandatu vrijedan oko 500 milijuna kuna. Izdvojio je projekte Doma zdravlja u Opatiji, Zdravstvenog centra Rujevica Zapad i Istok, ulaganja u specijalne bolnice, energetsku obnovu domova za starije.

U nastavku sjednice usvojena je informacija o provedbi zaključka ŽS o mjerama za rješavanje problema negativnog utjecaja manipulacije metalnim otpadom na području riječke luke ispred KBC-a Rijeka te predstavljen projekt izgradnje OŠ Milana Brozović Kastav – Područne škole Rešetari.

Kako je navela resorna pročelnica Edita Stilin, projekt se realizira u suradnji s Gradom Kastvom. Ishođena je građevinska dozvola koja je postala pravomoćna. U tijeku je postupak javne nabave za voditelja projekta te slijedi raspisivanje javne nabave za građevinske radove s opremanjem. Nova područna škola primit će oko 450 učenika u 16 razrednih odjeljenja. Izgradnjom ove školske zgrade, osigurati će se jednosmjenski rad i cjelodnevna škola. Bruto površine škole iznosi oko 3 tisuće metara kvadratnih. Pročelnica je najavila početak radova kroz godinu dana.

Projekt nove škole s sportskom dvoranom vrijedan gotovo 18 milijuna eura koji će se financirati bespovratnim sredstvima prezentirao Silvije Novak ispred arhitektonskog ureda 3LHD koji je izradio projekt.

Do kraja 30. sjednice Županijske skupštine sve točke dnevnog reda su usvojene.