23. Krčka jedra: Doprinos očuvanju otočne maritimne tradicije

Drevni grad Krk i danas živi svoju tradiciju u očuvanoj povijesnoj jezgri, a njegovom lukom i danas prolaze brodovi dovodeći brojne posjetitelje željne istinskog doživljaja povijesnog grada.

Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, nakon posljednjeg otkucaja dvanaestog sata sa zvonika Katedrale, iz Krčke će se luke na 23. po redu Krčka jedra otisnuti mnoga tradicijska plovila: slikovite pasare, gucevi, batane i gajete!

Taj vjekovni ures grada, razapeta jedra na drvenim brodicama, danas bude uspomenu na vremena kada je kroćenje vjetra bila izuzetna vještina, a pomorstvo temelj ekonomije. Opstanak na nekoć izoliranom otoku bio je gotovo nezamisliv bez ribolova, bez prijevoza maslinovog ulja ili vina, bez pomorstva. Tako je bilo oduvijek ili barem unatrag tri tisuće godina koliko traje urbana prošlost Krka. No naš drevni grad i danas živi svoju tradiciju u očuvanoj povijesnoj jezgri, a njegovom lukom i danas prolaze brodovi dovodeći brojne posjetitelje željne istinskog doživljaja povijesnog grada. Zato je doživljaj regate s Gradske rive, zidina ili Frankopanskog kaštela, uistinu poseban kao što je poseban i Plav, najstariji jedriličarski klub na istočnojadranskoj obali, za kojim je zavidna 140. obljetnica, i kojem je, kao idejnom začetniku, iznova pripala čast da, uz značajnu podršku Grada Krka, Turističke zajednice Grada Krka i Vecle d.o.o., povede organizaciju ovog atraktivnog događanja. Naime, njegovo premijerno izdanje održano je 1998. godine s ciljem očuvanja, ali i predstavljanja bogatog otočnog maritimnog nasljeđa, što je Krčkim jedrima priskrbilo naslov najstarije regate tradicijskih barki na ovome dijelu Jadrana.

No, uz poznatu regatu, u krčkoj Galeriji Decumanus, između 14. i 27. kolovoza, u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka, bit će postavljena izložba Terce jadranskih brodica, autora Velimira Salamona, koju čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila (zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najsustavnijim i najtemeljitijim prikazima morfologije naše tradicijske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te diljem Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta…

Međutim, ni to nije sve, 14. i 15. kolovoza, na prostoru Gradske rive, bit će postavljana atraktivna izložba fotografija maritimnih motiva, dok će se 14. kolovoza, edukativni dio programa koji podrazumijeva predstavljanje otočne pomorske tradicije, odvijati u Interpretacijskom centru maritimne baštine otoka Krka. Dodajmo tome, kako je ovdje riječ o svojevrsnoj galeriji, smještenoj u srcu krčke starogradske jezgre, koju čine maketarnica (radionica) i izložbeni prostor kojim upravlja nagrađivani krčki brodomaketar i kolekcionar Željko Skomeršić, a u kojem su izloženi panoi s povijesnim prikazom razvoja pomorstva otoka Krka, uz bogatu građu i vrijedne makete iz Zbirke Skomeršić. Pored toga, postav je oplemenjen i multimedijalnim sadržajima, točnije didaktičkom aplikacijom sa simulacijom jedrenja te projekcijom foto i video sadržaja s različitih regata tradicijskih plovila i susreta jedriličara.

Stoga, svi ljubitelji maritimne tradicije pozivaju se da svojom prisutnošću podrže ove hvalevrijedne sadržaje i time pruže doprinos, kako njezinu očuvanju, tako i revitalizaciji!